LIPIK test
delfin3
Radio Daruvar 2

U Domu hrvatskih veterana u Lipiku predstavljena monografija "Pustare južno od Osijeka"

02.08.2021. 08:01 | 443 pregleda | Vijesti

Piše:
Compas

U Domu hrvatskih veterana u Lipiku, dana 30. srpnja 2021. godine u 20 sati predsjednik udruge Korijeni pustare iz Antunovca, Željko Mišković, predstavio je monografiju „Pustare južno od Osijeka“, autora Ivana Kastela i Branka Vadlje.

Nakon punih 8 godina prikupljanja fotografija, pisanih i audio zapisa iz obiteljskih arhiva, povijesne građe iz Državnog arhiva, muzeja iz zemlje i inozemstva, dostupne stručne i tematski bliske literature, starih novina, arhivskih zapisa TV kuća i interneta na vidjelo je izašlo impozantno pionirsko djelo, jer do sada nitko nije sustavno obradio ovaj „fenomen“ malih, živopisnih naselja organiziranih u urbanističkom, gospodarskom, društvenom, socijalnom i kulturnom smislu. Promocija monografije  održana je u Antunovcu 18. prosinca 2019. godine pred preko 400 nazočnih, a sljedeća dva predstavljanja održana su 27. veljače 2020. u Muzeju Slavonije i 17. lipnja 2021. u Ljetnoj čitaonici u dvorištu Filozofskog fakulteta u Osijeku. Planirane daljnje prezentacije u Zagreb, Rijeci (2020. Europska prijestolnica kulture), Ulmu, Subotici i ostalim gradovima Slavonije i Baranje, odgođene su iz poznatih razloga pandemije koronavirusa.

Predsjednik Udruge je na početku skupa prisutnim korisnicima Doma hrvatskih veterane prezentirao Udrugu i njezin dosadašnji, gotovo desetogodišnji bogati angažman u lokalnoj i široj zajednici kroz video prezentaciju.

Udruga i navedena monografija, nastale su kako bi bile, kao što govori i njezin slogan, trajno svjedočanstvo o jednom vremenu i ljudima (pratiti rad udruge možete na web: www.facebook.com/korijenipustare).

Nakon prezentacije rada Udruge, Mišković je prisutne upoznao s pojmom pustare te naglasio da je područje današnje Osječko-baranjske županije prostor na kojem je povijesno zabilježen najveći broj pustara u Hrvatskoj i šire. „Zlatno doba pustara“, vrijeme između dva svjetska rata,  bilježi na tom prostoru više  od 120 pustara. One su tada bile nositelji gospodarskog i društvenog razvoja, primjer organiziranosti rada i života, visokog stupnja gospodarskog razvitak i danas toliko spominjanog modela samoodrživosti.  Razdoblje je to uzgoja i selekcije crne slavonske svinje fajferice na pustari Orlovnjak, koja je dobila ime po grofu Karlu Pfeifferu i njegovom sinu Leopoldu. Vrhunac toga rada bila je nova pasmina fajferica priznata 1873. na Svjetskoj izložbi u Beču, gdje je dobila zlatnu medalju za kvalitetu. U to doba došlo je i do ekspanzije razvoja poljoprivrede, posebice svinjogojstva, govedarstva, konjogojstva i ratarstva te razvoja male industrije. Pisani podaci iz tog vremena govore o posjetima stranih gospodarstvenika, gdje bi na praktičnim primjerima učili o organiziranosti rada i života na pustarama, o stupnju gospodarskog razvitka i o danas toliko spominjanom  modelu samoodrživosti. Vrijeme je to kad su pustare južno od Osijeka bile snažni izvoznici žive stoke, tovljenih svinja, bebi bifa  i konja, izvoznici finalnih proizvoda male industrije, dugmadi, češljeva, žičanih četaka, užadi, jestivog ulja, žeste. Taj period ističe se kao vrijeme suradnje pustara s vodećim veleučilištima u zemlji, istinske borbe za prava radnika kroz pisane primjedbe i pritužbe inspekcijama rada pa i prve štrajkove 1935. godine. Tome treba dodati socijalnu osjetljivost, besplatno školovanje, besplatan prijevoz u komunikacijama između pustara i onim usmjerenim prema željezničkim postajama, besplatna električna energija, besplatan stan bez plaćanja najamnine, organiziranost života u kojem postoji jasna hijerarhijska struktura u društvu, gospodarstvu i obitelji, te život pustaraša pod motom „jedni pored drugih i jedni za druge“, život vjerojatno manje buran i manje stresan od onog u urbanim sredinama. 

Tvrdo ukoričena, bogato ilustrirana monografija od 260 stranica, svojevrsna enciklopedija pustara, mjesta začetka i razvoja male industrije i ekspanzije poljoprivrede, pokušaj je da čitatelji spoznaju sve pozitivne strane života i rada na pustarama i da će možda kod nekih od njih sazrjeti ideja o njihovom oživljavanju u nekom novom, afirmativnom sadržaju kroz koncept „pametne pustare“ ili „urbane pustare“, a što je već pokrenuto EU projektima, „pametna sela“  ili „pametni otoci“.

Knjiga opisuje povijest pustara, prapovijesne lokalitete i arheološke nalaze, periode oba svjetska rata, sve zastupljene gospodarske grane, stanovništvo, vjeru, kulturu, trpezu, trgovinu, zdravstvenu zaštitu, vatrogastvo, parkove, životni put poznatih pustaraša, običaje, sport, Domovinski rat te popis pustara i njezinih stanovnika prema sjećanju. Opisana je i vrlo bitna i zanimljiva povezanost veleposjednika „Zlatnog doba“ pustara, njihovih vlasnika, sa gradom Osijekom, kao i društvena kretanja koja su utjecala na nastajanje pustara kao takvih, njihov razvoj, odumiranje i razloge nestanka.

Predstavljanje knjige planirano je u sat vremena, no zainteresiranost prisutnih, njihovo aktivno sudjelovanje i živa rasprava o uvijek aktualnim temama s tim u vezi, ovo ugodno druženje pretvorilo je u svojevrsnu radionicu i trajalo je preko dva sata. U znak zahvalnosti za održano predstavljanje ovog djela, Mišković je darivao primjerak monografije knjižari Doma hrvatskih veterana na korištenje djelatnicima ustanove, kao i njenim korisnicima.

Sva prikupljena sredstva od prodaje 600 primjeraka knjiga, odrekli su se njezini autori i namijenili ih isključivo za financiranje slijedećeg velikog projekta Udruge - in situ, muzeja na otvorenom, tzv. „Pustaraškog ćoška“ u Antunovcu, o čemu je na kraju večeri, predsjednik Udruge detaljno upoznao nazočne korisnike Doma veterana.   

Projekt čija predračunska vrijednost je milijun kuna, radit će se u fazama i realizirati u suradnji sa Općinom Antunovac u narednih nekoliko godina. Središnji dio muzeja bit će bunar (kao izvor života) i đeram, inače i prepoznatljiv logo Udruge. Na prednjem prostoru bit će postavljena uskotračna pruga sa replikama 6 različitih vagona što su komunicirali na relacijama između pustara i tvornica. Eksponati muzeja bit će međusobno povezani stazama sa starom opekom, male cvjetne oaze bit će ispred raspela i na dijelu ispred zida te nekoliko klupa na adekvatnim pozicijama. Na vidnom dijelu u prostoru ispod sjenice stajat će imena tvrtki i pojedinaca koji će pomoći  u izgradnji ovog projekta. Postavit će se raspelo i zvonik, simboli vjere, zatim replika krušne peći, koja neće biti samo eksponat i simbolika hrane i blagostanja, već će  imati i svoju upotrebnu funkciju.                                                                                                                 

Najveći dio prostora cijelog projekta zauzima objekt sjenice, koja će imati višenamjensku funkciju; prostor za okupljanje i druženje, multimedijske prezentacije, edukacije, očuvanje tradicije i kulturnih običaja pustare, koncerte, škole na otvorenom, večeri poezije, nastupe mladih neafirmiranih glazbenika itd. Neposredno uz sjenicu bit će postavljena replika skulpture crne slavonske svinje fajferice, a do sjenice bit će postavljen jedan od vizualno vrlo uočljivih eksponata – parni stroj, lokomobil (Hofherr & Schrantz iz Beča, pogon vršilica, električnih generatora i pilana,  a ponekad samo za proizvodnju pare).

U uglu muzeja bit će ugao porušene kuće s dva dijela oštećenih zidova, na kojem će biti postavljeno šest kamenih ploča na kojima su uklesana imena 120 pustara, povrh svega natpis „Pustare“, a ispod u podnožju ugla na nakošenom postamentu natpis u kamenu „Ostale su rane što nas bole, još nas ima onih što ju vole“.                                                                          

Na povišenim elementima panel ograde u dijelu prema najbližem susjednom imanju bit  će postavljen vjetropropusni panel s motivima pustare i da se motivom u nekoj udaljenoj perspektivi još jednom dočara pustara. U  neposrednoj blizini bunara bit će izložena kamena kola mlina, izložena  na autentičnoj poziciji bio izgrađen  mlin.

Na uglu do kamenih kola kao zadnja faza i završetak priče o pustarama bit će postavljen kandelabar, vidno oštećen od neprijateljskog divljanja u Domovinskom ratu. U njemu će biti led osvjetljenje što će noću kroz rupe i oštećenja ukazivati na sve strahote ratnog vihora. Rasvjeta kompletnog prostora bit će omogućena led rasvjetom s nekoliko kandelabara, a neki eksponati  će biti jače naznačeni posebnom „ciljanom“ rasvjetom. Ovaj bi projekt pored onog povijesnog, kulturnog i edukativnog imao svakako i turistički značaj.