HDZ_Anamarija Blažević
SDSS_Milorad Buzdum
Vera Pečanić
NENAD KUZMANOVIĆ O KORONAKRIZI I ŠKOLSTVU

Online nastavom gube 10 do 25 posto znanja iz matematike. Kako će upisati dobre fakultete?

15.04.2021. 13:23 | 384 pregleda | Vijesti

Od kada je prošle godine novi korona virus poprimio pandemijske razmjere teško da je ijedan segment ljudskog društva ostao imun na negativne posljedice pandemije i brojnih protumjera koje bi trebale dovesti do njenog suzbijanja. U svijetu u kojem se stvarnost koju trenutno proživljavamo posprdno naziva „novonormalno“ sve češće se ističu brojne već prepoznate kao i potencijalno negativne pojave uvedenih mjera na ekonomiju, psihičko zdravlje populacije, turizam, poštivanje ljudskih prava i sloboda, školstvo...

Piše:
Compas

 

 

 

Počevši s obrazovnim štrajkom koji je obilježio 2019. i pandemijskom 2020.-om, a čini se i 2021.-om, školstvo u Hrvatskoj proživljava dosta teške godine u kojima su polaznici osnovnih i srednjih škola bili prisiljeni naviknuti se na prekide u nastavi, nadoknade propuštene nastave i naposljetku udaljenu nastavu u „novo normalnom“.

Upravo je udaljena nastava i negativne posljedice takvog obrazovnog modela potakla diplomiranog matematičara i dugogodišnjeg nastavnika matematike u srednjim i osnovnim školama Nenada Kuzmanovića (koji je 9 godina podučavao matematiku polaznike OŠ Lipik), da ponudi potencijalno rješenje kojim želi doprinijeti budućoj kvalitetnijoj nastavi. Nedavno je za Glas Istre napisao tekst (Nenad Kuzmanović inače je rodom iz Pule) kojim se osvrnuo na negativan učinak udaljene nastave na usvajanje znanja matematike kod istarskih đaka, a budući da su osnovnoškolci u cijeloj Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri u istoj situaciji mnoga njegova zapažanja odnose se i na njih stoga Vam prenosimo zapažanja Vašeg sugrađanina Nenada Kuzmanovića.

„Tko je i koliko izgubio nastavom na daljinu? Kako optimalno organizirati daljnji rad? Kako nadoknaditi nenaučeno gradivo? Kako to da je "omražena stara škola" postala idealno mjesto školovanja i za učenike, nastavnike i roditelje?“ pitanja su koja gosp. Kuzmanović opravdano postavlja obrazlažući u nastavku teksta zašto...

„Školu na daljinu bih usporedio s ljubavlju na daljinu. Potrebno je puno mudrosti kako bi u budućnosti organizacija nastave bila učinkovitija ako se ova pošast nastavi.

FIZIČKI NAPORNO

Postavimo nekoliko tvrdnji. Škola na daljinu nije tako učinkovita kao klasični vid nastave. Rad u grupi je puno učinkovitiji od pojedinačnog rada. Gledanje edukativnih filmova bez dodatnih objašnjenja učenicima nije najbolje rješenje, pogotovo u školi na daljinu. Napravio sam više edukativnih filmova za svoje učenike, pa sam analizirao koliko učenici gledaju te filmove u nastavi na daljinu. Zaključak je da manje od 40 posto učenika odgleda film do kraja, a gledanost padne na 50 posto već nakon jedne minute.“

Tvrdnje gosp. Kuzmanovića nipošto nisu paušalne, već temeljene na osobnom zapažanju; „Škola na daljinu uživo je učenicima i fizički naporna, jer buljiti ponekad u tablet oko šest školskih sati nije nimalo ugodno. Matematika je posebno osjetljiva, jer se novo gradivo temelji na starom gradivu. Moje iskustvo je da najbolji učenici u nastavi na daljinu gube desetak posto potencijalnog znanja koje nisu dobili u odnosu na prethodne generacije, osrednji učenici barem 25 posto, a najlošiji učenici nisu skoro ništa na gubitku. Ovi potonji ni prije nisu znali rješavati osrednje zadatke, a ni na nastavi na daljinu ne postižu bolje rezultate. Posebno su oštećeni učenici sedmih i osmih razreda osnovne škole, jer je oko tri četvrtine zadataka na državnoj maturi iz osnovnoškolskog gradiva. U pitanju su teži zadaci iz tog gradiva. Na primjer, 25 zadataka od sveukupno 32 zadatka su na državnoj maturi iz matematike iz osnovnoškolskog gradiva. Nadalje, razredima u kojim predajem matematiku (škola nije u Istri) bilo je do ovih proljetnih praznika 13 dana nastave na daljinu, pa su u puno boljem položaju nego primjerice učenici u Istri. Nastava na daljinu će sigurno ostaviti posljedice na (ne)znanje iz matematike na istarske učenike, jer su češće nego drugi s ekrana pratili nastavu.“

Imajući na umu negativne implikacije koje bi neusvojeno gradivo moglo imati na te učenike u nadolazećim godinama gosp. Kuzmanović postavlja pitanje; „S kakvim će predznanjem učenici osnovnih škola doći u srednju školu? Što će biti kroz nekoliko godina kada sadašnji istarski osnovci dođu na državnu maturu? Neće se valjda dozvoliti da istarski učenici već kroz četiri godine ispodprosječno riješe državnu maturu iz matematike s posljedicom da ne mogu upisati najkvalitetnije fakultete ili, ako ih i upišu, da im budu toliko teški da već na prvoj godini moraju odustati zbog, pogađate, slabog znanja matematike.“ te u nastavku teksta nudi potencijalno rješenje tj. prilagodbu nastave ukoliko se situacija s pandemijom nastavi i sljedeće godine. „Ovakav vid nastave na daljinu treba maksimalno izbjegavati. Što se matematike tiče predlažem dva rješenja, ako se već bude moralo i sljedeće godine koristiti nastava na daljinu. Prvo bi rješenje funkcioniralo na nivou županije. Svi učenici starijih razreda osnovne škole (predmetna nastava) bili bi razvrstani u više homogenih grupa određenih na osnovu predznanja. Kod nastave na daljinu jedna bi homogena grupa cijele Istre imala istovremeno nastavu. Prvo bi se odgledao kvalitetan, za to posebno pripremljen edukativni film. Zatim bi učenici samostalno radili zadatke. Kod samostalnog rada bi imali stalnu podršku nastavnika matematike (ne nužno uvijek svog nastavnika). Podrška može biti telefonom, porukama, video vezom. Organizacija ovakvog rada je veliki posao, ali može se napraviti.

NAJSKUPLJE JE NEZNANJE

Drugo rješenje uključuje organiziranje nastave u velikim prostorima. Pula ima više velikih zatvorenih prostora (sportske dvorane po školama i sportska dvorana "Mate Parlov", INK, kino Valli itd.) gdje se može organizirati nastava. Kad je toplije vrijeme, nastava se može organizirati u Areni, malom rimskom kazalištu i svuda gdje se mogu staviti stolice, projektor, zvučnici i preostala potrebna dodatna oprema. Osim predavača, morali bi prisustvovati i nastavnici koji bi obilazili učenike i pomagali im. FFP2 maske bi za takve događaje morale biti obavezne. Priprema maturanata za državnu maturu iz matematike (niža razina) može biti generalna proba za takvu nastavu.“

Iako se u tekstu gosp. Kuzmanović osvrće na negativne učinke udaljene nastave kod istarskih đaka, paralela se može povući i s ostalim polaznicima srednjih i osnovnih škola u cijeloj Hrvatskoj koji su bili u istoj situaciji pohađanja online nastave radi pandemije.

„Dosadašnji način nastave u vrijeme ove zaraze je bilo nužno zlo, no vrijeme je da se unaprijedi. Učenici su najmanje bili u školskim klupama s posljedicama koje u ovom trenutku možemo samo pretpostavljati. Od ideje do realizacije velikog projekta je velik, često i trnovit put. Koliko bi implementacija predloženih projekata koštala? Neznanje je najskuplje. Na jednom predavanju sam čuo da je dovoljno da se u dvije generacije ne prenosi nikakvo znanje i čovjek bi se opet morao vratiti u špilje. Zakinuti mlade Istre, Hrvatske, Europe pa i šire za odgovarajuće matematičko znanje bio bi veliki civilizacijski korak unazad!“

TKO JE NENAD KUZMANOVIĆ

„Imam više od 20 godina radnog iskustva kao nastavnik matematike u osnovnim i u srednjim školama. Moje iskustvo u organizaciji izvannastavnih matematičkih projekata je veliko, pa su svi ti razlozi doprinijeli da, barem ovim tekstom, doprinesem budućoj kvalitetnijoj nastavi.

Napominjem da se sve što je napisano odnosi samo za matematiku.

Bio sam predsjednik Hrvatskog matematičkog društva – podružnica Istra, zatim sam bio predsjednik Matematičkog društva Istra. Trenutno sam predsjednik udruge Centar znanja čije je sjedište u Puli.“ ističe ovaj istarski matematičar s lipičkom adresom.

 

 FOTO: Pixabay, OŠ Lipik


DP lokalni izbori 640x250 Lneniček